IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: TIHIĆEVI POGREŠNI PRIORITETI, ČOVIĆEVI TAJKUNI, DODIKOVO ETNIČKO ČIŠĆENJE

Sva tri zahtjeva (SDA, HDZ, SNSD) zagovaraju uspostavu tzv. zatvorenih lista. Prema trenutnom Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini se primjenjuje sistem otvorenih lista (gdje birač može glasati i za Stranku, ali i za pojedinačne kandidate na stranačkoj listi). Prema ovim prijedlozima, birači bi... glasali samo za stranku, koja bi potom samostalno odlučivala o osobama koji bi zauzeli njene osvojene mandate u raznim parlamentarnim tijelima u BiH (od opštinskih vijeća, preko kantonalnih i entitetskih parlamenata, do Parlamentarne skupštine BiH). Predstavnici svih zakonodavnih tijela u Bosni i Hercegovini, stoga, ne bi uzivali povjerene građana, niti bi imali odgovornost prema tim građanima, već bi isključivo bili delegirani od strane svojih stranaka, a često od strane samo predsjednika tih stranaka (Tihić/Čović/Dodik).

Ovakav sistem bi također nužno podrazumjevao da mandat pripada stranci a ne vijećniku/poslaniku kao što je to trenutno slučaj. Bilo kakva stranačka neposlušnost, glasanje po savjesti umjesto po instrukcijama predsjednika stranke, ili bilo koja drugi objektivan ili subjektivan razlog, bi bio dovoljan da određeni poslanik u bilo kom trenutku bude zamjenjen drugom osobom. Činjenica da Tihić, Čović i Dodik zagovaraju ovakav sistem svakako ne začuđuje. Naime, da je takav sistem trenutno na snazi, prudska rješenja bi davno bila usvojena. Jedini razlog zbog čega se to nije desilo je činjenica da Tihić ne kontroliše svih devet glasova SDA u državnom Parlamentu, pogotovo po pitanju strateških interesa Države Bosne i Hercegovine. Da je, međutim, na snazi sistem zatvorenih lista i stranačkih mandata, Tihić bi neposlušnike u bilo kom trenutku mogao zamijeniti drugim kadrovima koji bi podržali njegov dogovor o poklanjanju državne imovine entitetima, popisu stanovništva koji priznaje rezultate genocida i etničkog čišćenja, te mnoga druga štetna rješenja.

Ovo je, uostalom, jedina promjena koju SDA predlaže, što govori o Tihićevim pogrešnim prioritetima u trenutku kada sadašnji Izborni zakon BiH onemogućava ili znatno otežava glasanje brojne bh. dijaspore, o čemu SDA prijedlog uopšte ne govori. Šta više, SDA na čak dvije stranice obrazlaže sistem zatvorenih lista tobožnom brigom za nedovoljnu zastupljenost žena u zakonodavnim tijelima u BiH. Koliko je ovo obrazloženje neiskreno najbolje govori minoran broj žena u Predsjedništvu i drugim ključnim tijelima SDA.

Čovićev (HDZ) prijedlog, međutim, zahtjeva ukidanje glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH. HDZ ovo opravdava navodnim visokim troškovima (koji su, usput, po podacima CIK BiH minorni), te tvrdnjom da je glasanje isključivo dopisnim putem "brže, jednostavnije i finansijski prihvatljivije." HDZ, međutim, u potpunosti izostavlja činjenicu da je prema trenutnom sistemu glasanje u DKP mreži znatno jednostavnije i brže nego dopisno glasanje za koje je neophodno poduzeti niz koraka od strane samog glasača. Da je stvarni cilj HDZ-a da omogući brže i jednostavnije glasanje brojnoj bh. dijaspori, njihov prijedlog bi sadržavao odredbe koje bi glasanje te dijaspore izmjenilo u aktivno biračko pravo umjesto sadašnjeg pasivnog. Također, dok Čovićev HDZ zahtjeva ukidanje glasanja bh. dijaspore u nasim DKP-ima širom svijeta, istovremeno insistiraju na zadržavanju glasanja u DKP-ima Hrvatske u Bosni i Hercegovini na izborima u toj susjednoj zemlji.

SNSD se također okomio na prava dijaspore (uglavnom osoba prognanih kroz genocid i etničko čišćenje koje je počinila Republika Srpska uspostavljena na dan koji se i danas slavi kao Dan tog entiteta). Njihov prijedlog zahtijeva da prognanici mogu glasati u opštini u kojoj su živjeli prije odlaska u inostranstvo (prevedeno: u opštini u kojoj je živio dok u nju nisu umarširali Ratko Mladic i drugi optuženici za genocid) samo ukoliko u toj opštini ima prijavljeno prebivalište u trenutku podnošenja prijave za glasanje van zemlje. Svi prognanici koji se nakon jedva preživljenih strahota nisu vraćali u te opštine bi, stoga, bili izbrisane sa biračkih spiskova. Ukratko, ovo je nastavak pa čak i završetak politike genocida i etničkog čišćenja jer bi prema prijedlogu SNSD-a oni koji nisu ubijeni bili izbrisani.

Konacno, Čovićev HDZ predlaže i izmjenu novčanog limita koji se može donirati političkim strankama. Trenutno je taj limi ograničen na osam prosječnih plata u BiH dok bi ga HDZ-ov prijedlog podigao skoro 10 puta, na čak 50.000 KM godišnje. HDZ to obrazlaze tvrdnjom da je "neprihvatljivo postojeće zakonsko rješenje u kojem su izjednačeni prilozi fizičkih lica i pravnih osoba." Trenutni zakon, međutim, demokratizuje doniranje političkim stranka i osigurava da niti jedna osoba ili pravno lice (prevedeno: "tajkun") ne može imati pretjeran uticaj na političke procese. Čovićev prijedlog bi, međutim, omogućio raznim tajkunima da upravo kontrolišu te procese kroz "donacije" od čak 50.000 KM po tajkunu.



R.M
(Svevijesti.ba)

  • ČITANJA:
  • danas 78
  • |
  • jučer 206
  • |
  • sedmica 960
  • |
  • mjesec 3235
  • |
  • Ukupno 1361781