SapnaOnLine

 
 
Ovdje ste:: SOL STAV Kolumna
 
 

Ispis

Kona?na presuda Hakog tribunala oficirima Vojske Republike Srpske za genocid i druge zlo?ine u Srebrenici i epi, po?injene u julu 1995. godine, ponovo je otvorila stara pitanja i pobudila nove nade: je li genocid legalno sredstvo ostvarivanja politi?kih ciljeva; mogu li stvaraoci djela biti kanjeni, a da djelo genocida ostane netaknuto?

Vjeruje se da ne bi trebalo, jer za genocid i druge zlo?ine nad Bonjacima Podrinja dosad je pravosnano osu?eno 30 optuenika na 568 godina zatvora. Taj apel na savjest onih koji odlu?uju zanemaruje samo jednu sitnicu: zato bi ne?iju savjest pobudile godine zatvora kad je ostala nijema na desetine hiljada ubijenih ljudi?

Pri?a za jedan dan

Usto, zar je trebala jo neka presuda za genocid, pored presude Me?unarodnog suda pravde, da bi se usvojio zakon o zabrani poricanja genocida? Ako presuda u slu?aju BiH protiv Srbije i Crne Gore nije nita promijenila, nije jasno zato bi individualizirane presude za zlo?in genocida mogle u?initi neto vie. U urbi da se kapitalizira presuda Beari, Popovi?u i drugima, izgubilo se iz vida da je to, naalost, pri?a samo za jedan dan. 

Neto due traje pri?a o odnosu preivjelih prema genocidu i, naro?ito, prema njegovom zna?enju. Pritom se ne misli na odavanje dune pote i klanjanje denaze 11. jula u Srebrenici. Nije rije? ni o odnosu cijelog drutva spram rtava i mjesta po?injenja genocida. Jer tako neto i ne postoji drutvo koje bi jednoduno osudilo istrebljenje ljudi u Podrinju i nazvalo ga pravim imenom. Uz frazu da niko normalan ne moe podravati zlo?ine, jedan te isti zlo?in, definiran presudama i Me?unarodnog suda pravde i Me?unarodnog krivi?nog suda, u javnim osudama postaje razli?ita stvar. Pa se govori o stranom maskaru, o nevi?enom zlo?inu, o najve?oj mrlji na savjesti srpskog naroda.

Kad bi odnos prema po?injenim zlo?inima bio samo pitanje savjesti, cijela Bosna bila bi bolesna na smrt. Priznanje zlo?ina, a poricanje njegovog imena ima prakti?ne razloge. Na prigovor da je Republika Srpska nastala na zlo?inima, uvijek je spreman odgovor da su zlo?ine ?inili svi. Ali, ako se tvrdi da je nastala i na genocidu, onda nema drugog izlaza osim poricanja ili preimenovanja genocida u masakr ili straan zlo?in. Nema ni najmanjih naznaka koje bi upu?ivale na zaklju?ak da ?e se o najteem zlo?inu uskoro govoriti jednim jezikom.

No pravo je pitanje: kako se svi oni koji se najdublje solidariziraju sa rtvama odnose prema zlo?inu genocida? Sve donedavno, a kako ivimo moda se i ponovi, svaka se ugroena kategorija stanovnitva, protestiraju?i protiv vlasti, alila kako se nad njom vri genocid.

Srebrenica broj 2, ovi ljudi ne rjeavaju problem obespravljenih radnika i tako ?ine jo jedan genocid nad gra?anima.; Ovo je vrsta genocida politi?ara nad svojim narodom., samo su neki, neselektivno navedni primjeri izraavanja radni?ke muke u Bosni. Pitanje je samo kako se ta radni?ka muka uklapa u pri?u o najteem zlo?inu u Evropi poslije Drugog svjetskog rata?

Neformalno priznanje genocida u Srebrenci odavno je prelo bosanske granice i na posredan na?in zaivjelo tamo gdje se genocid uporno pori?e. Da se nije desio i da im je ostao nepoznat, sigurno se radnici u Srbiji ne bi sjetili poru?iti: Privatizacija na ovakav na?in jeste genocid nad sopstvenim narodom. Ili da u Crnoj Gori pozivaju: Poniena radni?ka klasa treba kazati stop genocidu koji vre privatnici uz pomo? Vlade Crne Gore.

Popularizacija genocida

Mada u svakom konkretnom slu?aju povr?uje iroko rasprostranjenu svijest o strahotama Podrinjaca u Srebrenici, ta svojevrsna popularizacija genocida devalvirala samo zna?enje pojma genocid, a, bojati se, i sami zlo?in.

Pojam kojeg bi trebalo ?uvati samo za nominiranje jednog stravi?nog doga?aja rastezao se i razvodnjavao na gotovo sve socijalne probleme u namjeri da se poja?a fokus na, uistinu, teko stanje gra?ana. Ali nikad tako teko da bi se moglo i porediti a komoli nazvati istim imenom kojim su sudovi nazvali zlo?in u Srebrenici i epi. Tom fantasti?nom pretjerivanju malo je, ?ini se, falilo pa da i eutanaziju pasa lutalica proglasi genocidom.

Stoga bi se svi koji pozivaju na sje?anje, a naro?ito oni koji bi se najdue trebali sje?ati, morali pitati koliko se vezivanjem pojma genocid za sve i svata smanjuje mogu?nost adekvatnog sje?anja. Umjesto naivnog vjerovanja da se pravosnanim presudama za genocid zatvara prostor za manipulaciju ratnom prolo?u, vie panje bi trebalo posvetiti manipuliranju prolo?u svaki put kad se genocidom proglaava ono to s genocidom nema blage veze.

 
 
 
 

Naj?itanije u zadnjih 30 dana

Ko je tu?

Nijedno
Trenutno aktivnih Gostiju: 44 
 
 
 
 
nike tn pas cher nike tn pas cher nike tn pas cher nike tn pas cher air max pas cher air max pas cher stone island outlet stone island outlet stone island outlet stone island outlet stone island outlet stone island outlet barbour paris barbour paris barbour paris barbour paris barbour paris piumini peuterey outlet piumini peuterey outlet piumini peuterey outlet piumini peuterey outlet piumini peuterey outlet canada goose pas cher canada goose pas cher canada goose pas cher canada goose pas cher canada goose pas cher canada goose pas cher woolrich outlet online woolrich outlet online woolrich outlet online woolrich outlet online woolrich outlet online woolrich outlet online Fjllraven Kanken backpack Fjllraven Kanken backpack Fjllraven Kanken backpack Fjllraven Kanken backpack Fjllraven Kanken backpack Fjllraven Kanken backpack woolrich outlet online piumini woolrich outlet moncler outlet online moncler outlet piumini moncler outlet moncler outlet online peuterey outlet online peuterey outlet cheap oil paintings pop canvas art